Kata Kalanja voditeljica je grupe za EU projekte u tvrtki Combis, a svoju uspješnu karijeru izgradila je u području EU projekata za javni i privatni sektor. Specijalizirala se za digitalne projekte, a bila je i članica Izvršnog odbora HUP ICT.

  1.  Kada je nastala vaša ljubav prema ekstenziji EU projekata u digitalni svijet? 

Svoju sada već 15-godišnju karijeru sam izgradila pripremajući projekte raznih kompleksnosti i veličina, a posebno su mi zanimljivi projekti digitalizacije zbog svoje raznovrsnosti – od infrastrukture, servisa, mreža, preko sigurnosti, razvoja, pa do održavanja te mogu biti kroz jedan ili više sektora, tako da ima bezbroj kombinacija i zaista nije nikad dosadno. Moji prvi projekti bili su vezani uz digitalizaciju središnje državne administracije što je svima te davne 2004. godine bilo ajmo reći špansko selo i nismo zapravo dobro shvaćali što sve treba učiniti i na koji način. Kasnije smo naravno proniknuli u procedure i počeli upravljati projektima i programima.

  1. Koliko Vas je Vaše radno iskustvo u Combisu oblikovalo? Na koje vještine i projekte ste najponosniji? 

Oblikovalo je neke moje karakteristike koje sam imala i prije, poput enormne gladi za učenjem novog sadržaja, zatim upravljanje procesima promjena ili uvođenje novog u kompaniju, i za kraj nešto do čega mi je najviše stalo – razvoj kvalitetnih odnosa s ljudima. Radila sam na prijavama za EU financiranje jako velikog broja projekata i ne znam koji bih istaknula – ponosna sam na svaki. I nema  tu nekog  pravila, neki projekti idu glatko, dok drugi zapinju na svakom koraku pa i propadnu. Bitna je upornost i ustrajnost te rad na kvaliteti i brzini. U svakodnevnom poslu bitno mi je gledati unaprijed i estimirati kako se projekti mogu financirati, tko može dobiti sredstva, a zatim pratiti i čekati, a to pak znači da su potrebni i jako dobri živci.

  1. Jeste li imali izazove koje ste trebali prevladati u svom karijernom putu i kako ste ih prevladali?

Najveći izazov je projektni ritam – događa se da u jednom razdoblju nema puno projekata, a onda ih ima jako puno, dok se s moje strane očekuje kontinuitet.  Izazov je i sa sredstvima – često ih nedostaje za značajniji iskorak. Dođe neka kriza pa se sredstva prebace na neke hitnije projekte. Isto tako, u projektno intenzivnim razdobljima koje karakteriziraju i kratki rokovi potrebno je balansirati posao sa slobodnim vremenom. To je pravi izazov za održavanje dobrih razina energije. Posebno se trudimo pratiti tehnološke trendove, izazove sa kadrovima i digitalnim vještinama. Iako konzultantski posao cvijeta u RH, Combis se odlučio graditi interne kapacitete usmjerene na ICT projekte, te za sebe i svoje korisnike sudjelovati u pripremi EU projekata. Na taj način imamo kompetitivnu prednost nad ostalim konzultantima koji nemaju fokus samo na jednu granu kao mi.

  1. Bili ste članica Izvršnog odbora HUP ICT. Koje su neke od najznačajnijih inicijativa za koje se osobno najstrastvenije zalažete?

HUP ICT kao strateški partner državi daje preporuke za unaprijeđenje strateških dokumenata, kriterija i smjernica za buduće natječaje i pozive te daje preporuke za  tehnološke trendove i inovacije. To su sve inicijative kojima sam i dalje predana – da se cijeli sustav pomiče prema naprijed i usklađuje s potrebama tržišta.

  1. Koliko poduzetnice u Hrvatskoj koriste benefite EU projekata, ali i prilike koje donosi sve veća digitalizacija?

Poduzetnice su uključene u EU projekte kao konzultantice, vlasnice kompanija, voditeljice odjela ili projekata i njihov doprinos je značajan za uspješnu pripremu i provedbu EU projekta. S obzirom da su projekti multidisciplinarni u njima rade timovi i vrlo često su žene ključne jer imaju visoku razinu stručnosti u pravnim i financijskim poslovima te se smatraju jednakim stručnjacima kao muški kolege. Kod projekata digitalizacije tehnički dio izrade više rade muškarci, dok kolegice rade pisanje projekata i izvještavanje. Iznimke postoje  i u jednom i drugom segmentu i pozitivno je što se ova klasična podjela svakim danom smanjuje.

  1. Koje su najvažnije osobine koje su nam potrebne za uspjeh u digitalnoj budućnosti?

Najvažnije su želja za učenjem i ulaganjem u svoje vještine kroz iskustvo, pogreške i čitanje pogođene literature. Bitno je biti zainteresiran i pratiti uspješne priče i projekte te pokušati ih replicirati, uvesti promjene kroz rast svojih vještina i osobnog rasta. Za one koji dublje uđu u ICT svijet, potrebno je kontinuirano praćenje novih tehnologija i trendova. Isto tako, bitna je prilagodljivost ali i imati dobre živce jer projekti zahtijevaju koordinaciju različitih poslovnih područja koji se nekada doimaju kao različiti svjetovi. Projekti očekuju koordinaciju pravne, ekonomske i tech struke.

  1. Koju promjenu biste voljeli vidjeti u generacijama koje dolaze i što bismo mogli danas napraviti da im osiguramo bolje uvjete?

Voljela bi da nove generacije imaju još više mogućnosti za rad na daljinu ali i rada u ugodnom timskom okruženju. Više edukacija, druženja poslije posla i na poslu te još veći povratak poslovnih putovanja i konferencija gdje se njeguje komunikacija uživo. Kvalitetni odnosi poboljšavaju rad mozga i čuvaju njegovu kognitivnu sposobnost. Isto tako, priželjkujem trenutak automatizacije repetitivnih poslova putem projekata digitalizacije na kojima sad radimo.

  1. Kad biste mogli, što biste poručili 10 godina mlađoj sebi, a što bi vam olakšalo karijerni put?

 Sebi bih dala zadala zadatak da učim o područjima poput prodaje ili razvoja proizvoda koje mogu biti komplementarne sa znanjima koje već posjedujem. Ne bih se toliko fokusirala samo na realizaciju projekata nego na strateško promišljanje i pozicioniranje. Poručila bih si da se ne bojim promjena. I skoro najbitnije – dala bih si zadatak da hrabrije širim mrežu poznanstva u struci i na upravljačkim pozicijama i tako izgradim još bolje poslovno iskustvo.

Kata Kalanja samo je jedna od iznimnih žena iz Combisa čije smo inspirativne karijerne priče predstavili na portalu. Ne propustite pročitati intervju sa Šteficom Grižinovec, Mirelom Šmajgl te Janom Blanušom.