Sretni ste što ste napokon potpisali ugovor na određeno, čak i ako je to na manje od 6 mjeseci? Radite na nepuno radno vrijeme ili možda radite privremeni rad, obavljate rad na daljinu ili imate „privilegij“  biti stalni sezonac? Smatrate da je potpisati ugovor na neodređeno danas lutrija? Dobrodošli u 21 stoljeće, novu eru (a)tipičnih oblika rada.

Kada je zakonodavac donosio prve zakone o radu kako bi uredio odnos između dviju osoba kreirao je ugovor o radu. Tada je kao pravilo  određen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, koji bi doveo do financijske sigurnosti radnika i dugoročnih rezultata u korist poslodavca. Danas, to pravilo vidimo samo na papiru – poražavajuća je činjenica da 90% novonastalih ugovora u Hrvatskoj je skopljeno kao iznimka!

Razlozi dominacije  atipičnog  rada na tržištu

Uvođenje novih tehnologija poput interneta i robotike rezultirali su pojavom procesa globalizacije koja je donijela potrebu za fleksibilnošću na tržištu rada i i udovoljavanju novim zahtjevima.

U takvim uvjetima gdje nezaposlenost svakodnevno raste, a globalno tržište rapidno napreduje, radnicima stoje na raspolaganju, tzv. atipični ugovori o radu. Atipičnost se odražava u različitosti od tipičnog oblika ugovora o radu, tj. ugovora o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom.

U kategoriju atipičnih oblika zapošljavanja ubrajaju se

  • agencijski rad
  • ugovor o radu na određeno vrijeme
  • ugovor o radu u nepunom radnom vremenu
  • ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada (telework)
  • ugovor o radu za stalne sezonske poslove
  • ugovor o radu na zahtjev

A veže se i uz pojmove kao što su studentski i imigrantski rad, dakle radi se o onim poslovima gdje je radnik zaposlen na kratko vrijeme dok ugovor ne istekne, a nakon toga mora ponovno tražiti posao.

Prednosti i nedostaci  

Mnogi će se složiti da je bilo kakva uključenost u tržište rada dobra, stjecanje iskustva kroz volontiranje je veliki plus, a prihodi, bilo oni veći ili manji, su uvijek dobrodošli. Prilagodba tržištu rada, fleksibilnost i dostupnost globalnoj mreži poslodavaca, smanjenje troškova zbog smanjivanja uredskih radnih mjesta, rast gospodarstva kroz veliku mrežu networkinga i sl., samo su brojne prednosti s čijom namjerom su i stvoreni ovakvi oblici rada.

No svaka priča ima dvije strane. Do koje mjere i do koje granice postaju ovi „moderni“ oblici rada predmetom zloupotrebe?

Osjećaj manje sigurnosti zaposlenja, nedostatak fiksnog plana karijere, nemogućnost napredovanja u karijeri i teško usklađivanje poslovnog i privatnog života zbog prirode atipičnog posla samo su neki od negativnih posljedica fleksibilnosti radnih odnosa. Istodobno, specifične značajke  atipičnih ugovornih aranžmana, kao što su vrlo kratak rok i osjećaj veće nesigurnosti, povećavaju stres i dovode do sada već poznatog „burn-out sindroma“, negativno utječući i na zdravlje radnika.

Fleksigurnost kao reakcija Europske Unije na tržište rada

Kada govorimo o Europskim institucijama, možemo vidjeti da su  u više navrata priznavale postojanje i razvoj nestandardnih oblika rada. Primjerice, Europska komisija u svojoj Zelenoj knjizi iz davne  2006.  navodi kako su nestandardni oblici rada, ugovora, postali „uvriježena praksa europskog tržišta rada obuhvaćajući 25 % radne snage“.  Ipak, unatoč zelenom svijetu u početku, uvidjevši da dolazi do prevelikog iskorištavanja navedenih alata, Europska komisija  svakodnevno naglašava potrebu za stvaranjem  ravnoteže  između fleksibilnosti i sigurnosti, kroz tzv. „poticanje fleksigurnosti“  na  tržištu rada.

Fleksigurnost jest model koji omogućava fleksibilnost na tržištu rada istodobno promovirajući aktivnu politiku zapošljavanja države,sve uz viskou socijalnu sigurnost za radnika. Do sada se pokazao kao težak ali dostižan oblik smanjivanja nezaposlenosti koji je u Uniji postigao već zavidne rezultate( Danska je ovim modelom u samo 5 godina smanjila nezaposlenost za 50%),  ali je u Hrvatskoj još uvijek relativno nov pojam koji još nije doživio svoj vrhunac.

Unatoč činjenici da atipični oblici rada postaju dominantni, to nije nešto s čime bismo se trebali pomiriti. Svjesni smo da država treba svojom pravnom regulativom stvoriti uvjete za nesmetan gospodarski razvitak jer se samo tako mogu osigurati i radna mjesta.

Dok se to ne dogodi, svakako nemojte pristajati na manje od onog što zaslužujete. Ono što vrijedi danas, ne mora značiti da će sutra biti, u to nas povijest svakodnevno uvjerava.

Budite promjena koju želite vidjeti u svijetu i ne odustajte od sebe i svojih uvjerenja.